Neproliferativna dijabetička retinopatija

 

Neproliferativna dijabetička retinopatija je primarno bolest krvnih žila. Prva promjena u dijabetičkoj retinopatiji jest zadebljanje bazalne membrane endotela, potom gubitak pericita i glatkih mišićnih stanica, bujanje endotela, usljed čega nastaju mikoaneurizme, dilatacije i okluzije kapilara i sitnih krvnih žila. Ovako promijenjene krvne žile pojačano su propusne, pa nastaju mrljasta i točkasta krvarenja, edem i eksudati na mrežnici.

diab-retinopathy-background-3D.jpg (32554 bytes)

Patohistološki, dijabetička retinopatija očituje se mikroangiopatijom, eksudatima, krvarenjima, neovaskularizacijama i fibrovasklarnim proliferacijama. U neproliferativnoj dijabetičkoj retinopatiji nalazimo prve tri promjene, to jest: mikroangiopatije, eksudate i krvarenja.

 

Mikroangiopatija

Mikroangiopatija se u mrežnici   očituje s pet karakterističnih promjena:

Dijabet-mikroaneurizme.jpg (51579 bytes)

1. Zadebljanje bazalne membrane

Zadebljanje bazalne membrane žilnog endotela je izrazita značajka dijabetičke mikroangiopatije. Zadebljanje bazalne membrane konačno vodi do kapilarne opstrukcije i lokalnog ishemičkog infarkta.

2. Gubitak intramuralnih pericita

Normalni omjer broja endotelnih stanica i intramuralnih pericita u mrežničnim krvnim žilama  je 1:1. S godinama broj pericita se relativno povećava. U dijabetesu, naprotiv, njihov broj se smanjuje. Gubitak intramuralnih pericita uzrokuje slabljenje stijenki krvnih žila, a posljedično i formiranje mikoraneurizmama te povećanu propusnost.

3. Mikroaneurizme

Nastaju izbočivanjem kapilarne stijenke na mjestima bez pericita, te su stoga oivičene samo endotelnim stanicama. Oblikom su vrećaste ili vretenaste.

5Vaskularne promjene u DM-fundus.jpg (40487 bytes)

4. opstrukcija malih krvnih žila

5. intraretinalne mikrovaskularne abnormalnosti (IRMA)

Opstrukcija krvnih žila uzrokuje pojavu avaskularnih područja, te formiranja arteriovenskih šantova preostalih prohodnih krvnih žila koji kompenziraju gubitak opskrbe krvlju. Ti se šantovi nazivaju intraretinalne mikrovaskularne abnormalnosti (IRMA). Fluoresceinskom angiografijom može ih se jasno razlikovati od neovaskularizacija.

 

Eksudati

Postoje dvije vrste eksudata. Meki eksudati, koji izgledaju poput čuperka vate, predstavljaju fokalne zastoje aksoplazmatskog toka u sloju vlakana vidnog živca uzrokovane okluzijom male terminalne arteriole. To su, dakle, područja bez perfuzije, pa su obično okružena prstenom dilatiranih kapilara. Tvrdi eksudati, koji su mnogo češći od mekih, predstavljaju ekstravazaciju bjelančevina i lipida iz kapilara uzrokovanu oštećenjem krvno-mrežnične barijere.

3Meki eksudat i cistoidna tjelešca.jpg (42942 bytes) Tvrdi eksudat Netter mali.jpg (34522 bytes)
Meki eksudat Tvrdi eksudat

 

Krvarenja

Krvne žile zahvaćene mikroangiopatijom   krhke su i sklone krvarenjima. Krvarenja se morfološki razlikuju ovisno o tome u kojem sloju mrežnice su nastala. Krvarenja u unutarnje slojeve mrežnice su točkasta, dok su krvarenja u sloj vlakana vidnog živca oblika plamena, mrlje, ili crtasta. Preretinalna krvarenja imaju karakterističan oblik čamca, tj. donja granica im je konveksna, a gornja je ravna jer predstavlja razinu krvarenja između staklovine i mrežnice.

Vrste mrežničnih krvarenja
Dot-and-blot krvarenje.jpg (181832 bytes) Plamenasto krvarenje.jpg (196348 bytes) Preretinalno krvarenje.jpg (49723 bytes)
Mrljasto Plamenasto Preretinalno