[ Home ] [ Up ]

Dijabetički edem makule

Dijabetički edem makule je vodeći uzrok sljepoće dijabetičara. Incidencija makularnog edema je približno 1 novi slučaj godišnje na 4000 stanovnika.

Dva su moguća mehanizma pojave dijabetičkog makularnog edema. Jedan je mehanizam zadebljanje makule usljed propuštanja mikroaneurizama. Mikroaneurizme propuštaju serum lipide i krv u retinu, što narušava arhitektoniku retine, a time posljedično i njenu funkciju, te uzrokuje oštećenje vidne oštrine.

Drugi mehanizam je zadebljanje retine uzrokovano staničnom nekrozom i edemom u stanju ishemije (makularna ishemija). Od velikog je kliničkog značaja diferencirati koji je od dva mehanizma razvoja makularnog edema na djelu kod pojedinog pacijenta, budući da su liječenje i prognoza posve različiti.

The Early Treatment of Diabetic Retinopathy Study (ETDRS) je veliki multicentrični klinički pokus planiran da odgovori na tri pitanja:

Ta je studija postavila slijedeće kriterije klinički značajnog makularnog edema (CSME):

1. tvrdi eksudati na 500µ od središta makule, udruženi sa zadebljanjem retine

2. bilo kakvo zadebljanje retine na 500µ od središta makule

3. zadebljanje retine veličine optičkog diska ili veće, na udaljenosti od jednog promjera optičkog diska od središta makule.

Dijagnoza klinički značajnog makularnog edema postavlja se isključivo biomikroskopskim pregledom – ni vidna oštrina ni fluoresceinska angiografija nisu presudni za dijagnozu. Fluoresceinska angiografija je značajna za utvrđivanje je li makularni edem ishemički ili nije. Na osnovu te činjenice donosi se terapijska odluka i postavlja prognoza za pojedinog bolesnika.

Rezultati ETDRS studije pokazali su da lasersko liječenje može smanjiti rizik teške redukcije vida (ovdje je teška redukcija vida definirana kao pad vida za 50%). Cilj laserskog liječenja jest stabilizacija, to jest - zaustavljanje gubitka vida, iako u nekim slučajevima dolazi i do poboljšanja vida nakon laseriranja.

Fokalnim laseriranjem zatvaraju se propuštajuće aneurizme, a osim toga se primjenjuje kao “rešetkasto laseriranje” na mjestima difuznog propuštanja ili kapilarne nonperfuzije (ishemije). Mikroaneurizme i područja difuznog propuštanja otkrivaju se fluoresceinskom angiografijom. Bolesnici kojima je ishemija zahvatila središte makule imaju veoma lošu prognozu i njima fokalno laseriranje uglavnom ne koristi.