[ Home ] [ Up ]

Krvotok mrežnice

Središnja mrežnična arterija je žilica promjera 0,28 mm koja se od oftalmičke arterije odvaja u blizini foramena optikuma. Na 10-15 mm od očne jabučice, zajedno sa središnjom mrežničnom venom, ulazi u vidni živac, prolazeći kroz njegove ovojnice. Usmjerava se u osi živca prema naprijed, prolazi kroz laminu kribrozu, te izranja na sredini optičkog diska gdje se dijeli na gornju i donju granu koje se savijaju pod pravim kutem i ulaze u mrežnicu. Gornja i donja grana se još dijele na veći - temporalni i manji - nazalni ogranak. Ovo grananje nastaje obično na površini diska, no može nastati već u samom vidnom živcu.

Glavna četiri ogranka (gornji i donji temporalni, gornji i donji nazalni) dalje se dihotomno granaju po cijeloj mrežnici, pružajući se prema nazubljenoj crti, i završavaju kapilarama koje ne anastomoziraju ni s jednim drugim vaskularnim sustavom. Pri tome  široko područje oko makule ostavljaju avaskularnim.

Opskrba mrežnice je veoma delikatna. Ogranci središnje mrežnične arterije su terminalni i međusobno ne anastomoziraju, pa okluzija ogranka uzrokuje nepopravljivu ishemiju odgovarajućeg dijela mrežnice. Sama opskrba iz žilnice nije dovoljna da nadomjesti gubitak. Mrežnica je živčano tkivo te, kao i mozak, može trpjeti ishemiju samo nekoliko minuta - potom nastaju nepopravljiva oštećenja. Ne intervenira li se uspješno pola sata do sat nakon okluzije središnje mrežnične arterije ili njenog ogranka, nastupit će trajno sljepilo odgovarajućeg dijela mrežnice.

Ogranci mrežničnih arterija odvajaju se u sloju vlakana vidnog živca, njihovi ogranci teku do sloja ganglijskih stanica, a potom nastavljaju u kapilare koje teku do vanjske strane unutarnjeg zrnatog sloja; svi daljnji slojevi mrežnice su avaskularni i ishranjuju se difuzijom iz žilnice.
Makularnu regiju opskrbljuju ogranci gornje i donje temporalne grane, no sama fovea centralis je posve avaskularna.
Male žilice koje izlaze radijalno iz gornjih i donjih makularnih žila oblikuju kapilarne petlje koje na fovei ostavljaju avaskularnu zonu od 0,4-0,5 mm. Gornji i donji makularni ogranci opskrbljuju perifoveolarne kapilare gotovo podjednako, tako da kroz foveu postoji vodoravna podjela odgovorna za vodoravnu podjelu fiksacijske zone, koja se često nalazi kod opstrukcije arterijskog ogranka.
Središnja mrežnična arterija je u funkcionalnom smislu terminalna arterija, te njezina okluzija izaziva sljepoću.
Mrežnične vene uglavnom slijede arterije tekući pored njih i mjestimice se križajući s njima. Na mjestima križanja arteriole i venule dijele zajedničku bazalnu membranu, što je praktično važno jer upravo na tim mjestima dešavaju se venske okluzije.

Središnja mrežnična vena u svom ekstraneuralnom dijelu ima konstantan krvni protok, dok u optičkom disku pokazuje neobičan način pulsiranja - sinkron s arterijskim pulsem, što nije uočeno ni kod jedne druge vene u tijelu. Uzrok tome je to što   središnja mrrežnična arterija i vena u distalnom dijelu vidnog živca dijele zajedničku adventiciju, koja je relativno debela, obiluje kolagenom i nerastezljiva je. Zato dilatacija arterije u vrijeme sistole izaziva kompresiju vene, djelujući poput pumpe.