[ Home ] [ Up ]

Komorni kut, nastajanje i izlučivanje sobne vodice

Komorni kut Netter bez oznaka.jpg (50832 bytes)

Presjek kroz komorni kut (polushematski)

Sobna vodica je proizvod cilijarnog epitela na cilijarnim nastavcima. Osnovu cilijarnih nastavaka čini vezivo sa spletom fenestriranih kapilara. Kroz fenestre plazma lako prolazi do cilijarnog epitela, čiji se izdanci utiskuju u kapilarne stijenke. Pigmentirane i nepigmentirane epitelne stanice su međusobno povezane čvrstim vezama ("tight junctions") koje sprečavaju da velike molekule pređu između njih u sobnu vodicu. Nepigmentirane epitelne stanice aktivno luče sobnu vodicu u stražnju sobicu. Sobna vodica iz stražnje sobice prolazi kroz procijep između šarenice i leće u prednju sobicu, odakle se na dva načina drenira u venski sustav.

Sustav odvođenja sobne vodice građen je od tkiva porijeklom od rožnice, sklere,šarenice, te cilijarnog tijela.

Cilijarno_tijelo.jpg (27903 bytes)

Histološki presjek kroz cilijarnu krunu (HE)

 

Trabekularna mreža

trabekulum_skan.jpg(17070 bytes) Trabekularna mreža na presjeku je približno trokutasta, s vrhom na Schwalbe-ovoj liniji (završetak Descemetove opne), dok bazu tvore skleralni greben i cilijarno tijelo. Građena je od niza tankih, paralelno položenih perforiranih ploča vezivnog tkiva koje tvore trodimenzionalnu mrežu. Ploče su građene od jezgre kolagenih i elastičnih vlakana okruženih tankom bazalnom opnom, povrh koje se nalazi kontinuirani jednoslojni endotel s multiplim pinocitotičkim vezikulama.

Trabekularna mreža


Schlemmov kanal

Schlemov_kanal_HE.jpg (21280 bytes) Schlemmov kanal je široki venski kanal koji veoma podsjeća na limfne vodove. Građen je od jednog sloja nefenestriranih endotelnih stanica i tanke vezivne stijenke. Bazalna membrana endotela je slabo izražena. Endotelne stanice su međusobno spojene čvrstim vezama ("tight junctions"). Mikropinocitotičke vezikule su prisutne i na apikalnim i na bazalnim površinama endotelija.

Histološki presjek kroz Schlemmov kanal

  

 

Drenaža u venski sustav

Episkleralne žile.jpg (57618 bytes) Iz Schlemm-ovog kanala izlaze mnogi kolektorski kanalići. Oni se dreniraju u intraskleralni venski pleksus, potom u duboki skleralni pleksus, pa u episkleralne i konjunktivalne akvozne vene, vidljive biomikroskopom.


Sobna vodica se iz Schlemm-ovog kanala transportira u kolektorske kanale na slijedeći način: na bazalnoj strani endotelija koje oblažu unutrašnjost kanala javljaju se pore koje se pretvaraju u orijaške vakuole veličine 3 mm, dotiču luminalnu površinu endotelija, te se prazne u Schlemmov kanal. Brojnost i veličina ovih vakuola ovisi o intraokularnom tlaku. Intenzitet pražnjenja sobne vodice ovisan je, dakle, o brzini formiranja i pražnjenja  vakuola. Ovim putem izluči se 75-80% sobne vodice. Ostalih 20-25% odstranjuje se kroz površinu cilijarnog tijela u komornom kutu, ulazi u suprakorioidni prostor, i dalje drenira venama cilijarnog tijela, korioidee i episklere. Ovaj put odvođenja nije ovisan o intraokularnom tlaku.

Komorni kut pregledava se pomoću gonioskopskog zrcala