Oftalmoskopija direktnim oftalmoskopom
|
| Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom |
|
Oftalmoskopiju treba raditi u što tamnijoj prostoriji. Ako je zjenica
preuska za oftalmoskopiju, treba je proširiti midrijatičkim kapima. Zjenicu se ne smije
širiti ako bolesnik ima glaukom uskog kuta (korijen šarenice u midrijazi može zatvoriti
komorni kut i izazvati ataku akutnog glaukoma). Oftalmosko- pija obuhvaća
prosvjetljavanje zjenice, te promatranje očne pozadine. |
 |
| Direktni oftalmoskop |
|
Prosvjetljavanje zjenice
 |
| Crveni odraz dobiven prosvjetljavanjem zjenice |
|
Oftalmoskopija,
dakle, počinje promatranjem crvenog odraza u zjenici, čime se otkrivaju promjene u
prozirnim očnim medijima. Oftalmoskop se uključi i podesi na +5 Dpt, pa se sa
udaljenosti od 15 cm promatra crveni odraz. Bolesniku kažemo da gleda gore, dolje, pa
lijevo i desno. Ako se u zjenici ne dobije jednoliki crveni odraz, znači da postoji
zamućenje u prozirnim očnim medijima (rožnica, prednja sobica, leća, staklovina). |
| Ako
zamućenje postoji, prema paralaktičkom kretanju mutnine i fokusiranjem oftalmoskopa
odredimo u kojem mediju se nalaze. Ovako jednostavno otkrivamo kataraktu i mutnine u staklovini.
Mutnine u staklovini pri pokretima oka flotiraju, dok su u drugim prozirnim medijima
fiksirane i vidi se samo njihovo paralaktičko kretanje.
Potom promatramo očnu
pozadinu. |
|
Katarakta stražnjeg pola leće |
|
Promatranje očne pozadine
Oftalmoskop se postavi na nultu dioptriju. Oftalmoskop držimo
desnom rukom oslonjen na desnu obrvu, a lijevu ruku polažemo na bolesnikov potiljak.
Bolesnik treba uperiti pogled preko našeg desnog ramena u daljinu. Potom oftalmoskopom
potražimo crveni odraz u zjenici i polako mu se približavamo dok na udaljenosti od 2-3
cm od pacijentovog oka ne razaberemo krvne žile očne pozadine. Potom ne sklanjajući
pogled izoštrimo sliku mijenjanjem dioptrijske snage oftalmoskopa. Analiziramo boju očne
pozadine, optički disk, žilni crtež, makulu, interpapilomakularno područje, te
periferiju. Očna pozadina je jednolike svijetlo narančaste boje. Promatramo nalaze li se
na njoj patološke promjene: krvarenja (crvena), eksudati (bijeli), hiperpigmentacije
(tamno sive). Kod optičkog diska treba obratiti pozornost na edem, ekskavaciju, bljedilo,
dislokaciju žilnog lijevka i vaskularne abnormalnosti. Dječja mrežnicaje sjajna,
hiperrefleksna, a žile često izvijugane. Kod odraslih su žile ravne, a kod starih ljudi
su opet izvijugane, ali i nejednakog lumena, što je uzrokovano sklerozom žila. Pulsacije
mrežničnih vena su rijetka, ali normalna pojava. Nastaje zato što je intraokularni tlak
blizu tlaka u venulama. Pulsacije mrežničnih arteriola, izuzev u djece, obično su
patološke. Nastaju zbog previsokog očnog tlaka, kao u glaukomu, ili zbog preniskog tlaka
u oftalmičkoj arteriji (stenoza karotide). Zdrava makula je tamno narančasta sa
blistavim foveolarnim refleksom poput perlice u samom središtu. U makuli se vide
makularne degeneracije, vrlo česti uzroci sljepoće u starosti. Oftalmoskopom se lako
dijagnosticiraju ne samo bolesti mrežnice i žilnice, već i vaskularne promjene u
hipertenziji, aterosklerozi i dijabetesu.
Normalna očna pozadina
Prednosti direktne oftalmoskopije
 | tehnika se brzo i lako uči |
| direktni oftalmoskop je jeftin, lagan, jednostavan za rukovanje i prenosiv |
| kod pregleda se odjedamput osvjetljava samo mala površina fundusa, pa pregled
za pacijenta nije neugodan |
| može se izvoditi i kroz usku zjenicu |
| slika je veoma povećana (do 15x) i oštrih detalja (pod uvjetom da su optički
mediji prozirni) |
| kvaliteta slike daje dobru informaciju o prozirnosti optičkih medija
|
Nedostaci
| direktni oftalmoskop je monokularan, pa je slika
dvodimenzionalna |
| to mu smanjuje dijagnostičku vrijednost kad treba
učiniti finu procjenu dubine, npr. dijabetički edem makule, ekskavacija optičkog diska |
| pregled fundusa izvan područja stražnjeg pola je težak
zato što zrake svjetla koje prolaze kroz leću pod kosim kutem daju astigmatsku sliku |
| najdalje područje dostupno pregledu na dilatiranu zjenicu
je ekvator, i to pod uvjetom da se zadovoljavamo manje kvalitetnom slikom |
| jednim pogledom se vidi mali dio fundusa (1,5 p.p.), a kod
miopa bez kontaktne leće još i manji |
| astigmatske greške veće od 2 Dcyl značajno degradiraju
sliku |
 |
Kod direktne oftalmoskopije veličina slike ovisi o refrakciji
ispitivanog oka |
Indikacije
| rutinski screening promjena na stražnjem polu, zbog čega
je indiciran kod svakog posjeta oftalmologu |
| procjena venskih i arterijskih pulsacija, kalibra
arterijskog svjetlosnog refleksa, sitnih mikroaneurizama, neprozirnosti medija |
| procjena ekskavacije optičkog diska kad je midrijaza
kontraindicirana; pregled linearnom aperturom olakšava procjenu dubine (dajući
defleksiju ili defokusiranje zrake) |
Kontraindikacije
nema
|
